Zašto nas privlače crveni fermenti
Crvena hrana nije samo lijepa na tanjuru: njezine boje dolaze od biljnih spojeva koji štite stanice, krvne žile i mozak, a fermentacija im dodaje žive mikroorganizme.
Ovih dana u mojoj kuhinji sve je crveno. U drugoj fermentaciji sazrijeva jun kombucha sa sokom šipka (nara). Kvas od cikle radim redovito, a u staklenkama se laktofermentira kiseli crveni kupus. Primijetila sam da moje okusne pupoljke baš privlači ta tamnocrvena boja. Je li to slučajnost ili mi tijelo nešto poručuje?

Što nam govore želje za hranom: pogled homeopatije
U homeopatiji želje i odbojnosti prema hrani spadaju među najvažnije simptome. U homeopatskom repertoriju postoje posebne rubrike za njih: želja za slanim, kiselim, slatkim, začinjenim, za kavom, za mesom ili za hladnim pićima. Smatra se da takva želja nije slučajna, nego izraz cijelog organizma i njegova nastojanja da se uravnoteži.
Pri tome je važno razlikovati pravu želju od ovisnosti. Ovisnost o šećeru, primjerice, ne ubrajam u istu kategoriju: ona je češće posljedica navike, umora i neuravnoteženog šećera u krvi nego izraz dublje potrebe. Ali izražena želja za slanim, kiselim ili stimulansima puno govori o osobi:
Želja za slanim u homeopatiji se često povezuje sa sklonošću povlačenju u sebe, zadržavanju emocija i osjetljivošću na tugu.
Želja za kiselim (ocat, kiseli krastavci, limun, fermentirana hrana) javlja se kod osoba koje traže „buđenje“ i osvježenje, kod iscrpljenosti, trome probave ili potrebe za jasnoćom.
Želja za stimulansima (kava, začini, alkohol) često prati užurban, napet način života i stalnu potrebu da se „ide dalje“.
Moja želja za crvenim fermentima spaja dvije stvari: kiseli okus i tamnocrvenu boju. Kiselo budi i osvježava, a crveno, kako ćemo vidjeti, hrani i jača. Pogledajmo što se krije u tim bojama.
Tri crvene namirnice, tri različite boje
Sve tri namirnice su crvene, ali boju im daju različiti spojevi, s različitim učincima.
Crveni kupus: antocijanini i glukozinolati; antioksidativno i protuupalno djelovanje, zdravlje krvnih žila.
Šipak (nar): antocijanini i elagitanini (punikalagini); crijevne bakterije iz elagitanina stvaraju urolitin A.
Cikla: betalaini i nitrati; veći protok krvi preko dušikova oksida.
Antocijanini su ljubičasto-crveni pigmenti koje biljke stvaraju kao zaštitu od sunca i stresa. U našem tijelu djeluju antioksidativno i protuupalno, podupiru elastičnost krvnih žila i krvni tlak. Istraživanja s bobičastim voćem upućuju na moguću korist za pamćenje i kognitivne funkcije, osobito u starijoj dobi. Velik dio njihova djelovanja odvija se u crijevima, gdje ih bakterije razgrađuju u manje, korisne spojeve.
Elagitanini iz šipka su poseban slučaj. Sami se slabo apsorbiraju, ali ih određene crijevne bakterije pretvaraju u urolitin A. Taj se spoj intenzivno istražuje jer pomaže stanicama ukloniti i obnoviti istrošene mitohondrije, njihove energetske „elektrane“. Koliko urolitina nastaje, ovisi o sastavu našeg mikrobioma, pa ga ne stvaraju svi ljudi jednako.
Cikla svoju boju duguje betalainima, a ne antocijaninima. Bogata je i nitratima, koje tijelo pretvara u dušikov oksid. On širi krvne žile i poboljšava protok krvi, pa i kroz mozak. Zato je sok od cikle popularan među sportašima.
Fermentacija: kad boji dodamo život
Fermentacija ovim namirnicama dodaje novu dimenziju. Mliječno-kiselinske bakterije u kiselom kupusu i kvasu, te kombinacija bakterija i kvasaca u jun kombuchi, unose u crijeva žive mikroorganizme. Tijekom fermentacije dio biljnih spojeva postaje lakše iskoristiv, a nastaju i nove tvari, poput organskih kiselina i nekih vitamina B skupine.
U istraživanju sa Sveučilišta Stanford (Wastyk i suradnici, 2021.) odrasli koji su deset tjedana jeli više fermentirane hrane imali su raznolikiji crijevni mikrobiom i niže biljege upale.
Zašto je to važno za mozak? Crijeva i mozak su u stalnoj komunikaciji, preko vagusnog živca, imunosnog sustava i tvari koje stvaraju crijevne bakterije. Ta veza naziva se os crijeva i mozga. Zdraviji mikrobiom znači i bolje uvjete za mozak, a crveni fermenti pritom donose dvostruku korist: zaštitne pigmente i žive kulture.
Što kaže tradicija: korijenska čakra
Izvan okvira znanosti, crvena boja ima bogato značenje i u drevnim tradicijama. U učenju o čakrama, energetskim središtima tijela iz indijske tradicije, crvena pripada prvoj, korijenskoj čakri (Muladhara). Smještena je u dnu kralježnice.
Muladhara je naš „korijen“. Povezuje se s uzemljenjem, osjećajem sigurnosti, stabilnošću i povezanošću s tijelom i zemljom. Tradicionalno joj se pripisuje i hrana koja raste u zemlji ili je tamnocrvene boje, poput cikle i korjenastog povrća.
Možda nije slučajno da nas crvena hrana privlači upravo u jesen. Priroda se tada povlači prema korijenu, a i mi tražimo više topline, stabilnosti i uzemljenja. Tradicija čakri nije znanstveno potvrđena, ali mnogima je lijep okvir za razmišljanje o tome što nam tijelo i um traže.
Kako ih pripremam i na što paziti
Sva tri fermenta lako je napraviti kod kuće:
Jun kombucha sa šipkom: nakon prve fermentacije (zeleni čaj i med) kombuchu ulijem u boce i dodam sok od šipka. Boce ostanu zatvorene 2–4 dana na sobnoj temperaturi, a zatim idu u hladnjak.
Kvas od cikle: cikla izrezana na kockice, voda i malo soli. Fermentira nekoliko dana na sobnoj temperaturi, dok ne postane ugodno kiselkast.
Kiseli crveni kupus: naribani kupus pomiješam sa soli (oko 2 % mase), gnječim dok ne pusti sok i čvrsto složim u staklenku. Kupus mora biti prekriven vlastitim sokom.
Nekoliko napomena za sigurnu i ugodnu primjenu:
Krenite polako. Ako niste navikli na fermentiranu hranu, počnite s žlicom ili dvije dnevno. Prevelika količina na početku može izazvati nadutost.
Cikla ima puno oksalata. Kvas ih sadrži manje od cijele cikle, ali kod sklonosti bubrežnim kamencima ne treba pretjerivati.
Histamin: fermentirana hrana prirodno sadrži histamin. Osobe s intolerancijom na histamin mogu na nju reagirati glavoboljom, crvenilom ili probavnim tegobama.
Tlak u bocama: kod druge fermentacije kombuche u bocama se stvara plin. Boce redovito provjeravajte i otvarajte oprezno.
Crvena mokraća nakon cikle (beeturija) je bezopasna.
Zaključak
Možda je moja „crvena faza“ samo stvar okusa i godišnjeg doba. Ali kad me privlači hrana koja istodobno hrani stanice, krvne žile, crijevni mikrobiom i mozak, rado je slušam. Crveni kupus, šipak i cikla, oplemenjeni fermentacijom, jednostavan su i ukusan način da u svakodnevicu unesemo više boje i više zdravlja.
Koji je vaš omiljeni ferment? Podijelite svoje iskustvo u komentarima.
Irena Brbić, certificirana GAPS praktičarka, Integrative Health Centar, Zagreb
Izvori
Lorzadeh E. i sur. (2025.). The effect of anthocyanins on cognition: a systematic review and meta-analysis. Current Nutrition Reports.
Micek A., Godos J. i sur. (2025.). The effect of anthocyanins and anthocyanin-rich foods on cognitive function: a meta-analysis of randomized controlled trials. GeroScience.
Effects of berry anthocyanins on cognitive performance, vascular function and cardiometabolic risk markers: a systematic review (2021.). Nutrients.
Ryu D. i sur. (2016.). Urolithin A induces mitophagy and prolongs lifespan in C. elegans and increases muscle function in rodents. Nature Medicine, 22, 879–888.
Andreux P. A. i sur. (2019.). The mitophagy activator urolithin A is safe and induces a molecular signature of improved mitochondrial and cellular health in humans. Nature Metabolism, 1, 595–603.
Presley T. D. i sur. (2011.). Acute effect of a high nitrate diet on brain perfusion in older adults. Nitric Oxide.
Prolonged consumption of dietary nitrate (beetroot juice), cognitive function and cerebral blood flow in older adults (2022.). Nutrients.
Wastyk H. C. i sur. (2021.). Gut-microbiota-targeted diets modulate human immune status. Cell, 184(16), 4137–4153.
Kent J. T. Repertory of the Homoeopathic Materia Medica, poglavlje Generalities.
Judith A. Wheels of Life: A User's Guide to the Chakra System. Llewellyn Publications.





Komentari